Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: NB "Miroslav Luketić" Budva „Zmaj sa Spasa“ je projekat realizovan u koprodukciji Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ Budva, pozorišta „Čiča Miča“ i dječjeg lutkarskog pozorišta „Pionkio“. Riječ je adaptaciji legende zapisane prije dvije vijeka. Legendu je od zaborava otrgao Vuk Stefanović Karadžić, a ona govori o Zmaju koji se svio iznad brda Spas u pradavna vremena, a za kojeg je narod mislio da je možda čak i Ilir, sin mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije. Glavna protagonistkinja je djevojka koja želi da vidi Zmaja, on se pri susretu zaljubuje u nju, ali ne želi da je pusti da ode sa brda. Kad ga djevojka zamoli, Zmaj to ipak čini iz velike ljubavi prema njoj. Autorski tim predstave, na čelu sa Mateojom Popovićem koji potpisuje tekst i režiju, na zanimljiv i dinamičan način, prijemčiv djeci ali i odraslima, koristeći motive mača, kompasa i eliksira, uz zanimljive vokalno-instrumentalne segmente, donosi priču o ljubavi kao temelju ljudskog postojanja, sa porukom da se potraga za pravom ljubavlju uvijek isplati i da nije uzaludna. Glumica Vaja Dujović, koja je nastupila u glavnoj ulozi, kazala je da se, kao i na premijeri, na festivalskoj sceni ponovo dogodila magija i da predstava, kako je navela, najbolje „diše“ u ambijentu među zidinama stare Budve. „Naša uobrazilja tog mita i priče koju pričamo ovdje potpuno zaživi u svima nama, a takva je i publika. Dva igranja ovdje ja bih izdvojila kao čarobna, u smislu da se desila magija pozorišta. Što se tiče naše pripreme i samog igranja, to je isto, ali to nešto neobjašnjivo zaista se desilo oba puta“, istakla je Dujović, osvrnuvši se detaljnije i na lik djevojke koji tumači. „Ona nema ime, zove se djevojka i to je svaka od nas koja je zaljubljena i vjeruje da zarad prave ljubavi može da pređe nemoguć put. Zanimljivo je što sam igrala neku vrstu opšteg mjesta, ali izazov je bio pronaći nešto konkretno, u ovom slučaju vjeru u ljubav. Tako sam i ja prepoznala i time obojila svoj lik“, dodala je glumica. Osvrnula se i na izvođenja mjuzikla „Zmaj sa Spasa“ u Petrovcu, Tivtu i Beogradu. „Publika divno reaguje, a to se odnosi i na mlađe i na starije. Mi se tome jako radujemo jer nam je to putokaz i potvrda da radimo pravu stvar. To znači da bih i ja, kada bih pošla da pogledam predstavu, uživala kao malo dijete. Kada osjetimo to kod publike, onda shvatimo da smo napravili zaista nešto lijepo i izuzetno. Mi u tome uživamo, a i publika sa nama“, naglasila je Dujović. Glumac Ivan Mihailović izrazio je zadovoljstvo što se mjuzikl vratio na scenu između crkava u budvanskom Starom gradu, gdje je i premijerno izveden 2023. godine. „Ovo je bila prva repriza na mjestu premijere. Tokom prethodne dvije godine nekako smo se sa nostalgijom prisjećali tog događaja, a ovo što se danas desilo je zaista potvrda da smo napravili dobru stvar. Po našim osmjesima, ali i reakacijama publike, zaista smo uživali. I to nije puka fraza, zaista smo uživali na sceni“, istakao je on. Djeca su, kako je naglasio, najvažnija i najbolja publika. „Oni nisu kao mi odrasli ogrezli u nekim maskama i ljušturama, koje često koristimo kako bi preživjeli u ovom surovom svijetu. Oni su iskreni i kada reaguju pozitivno, ostanu na svojim sjedištima, razumiju poentu, scenu i priču, onda znamo da smo svoj posao uradili kako treba. Kada to ne uradimo, oni prosto izađu i vrlo evidentno pokažu da mi svoj posao ne radimo dobro. Kod odraslih to nije slučaj, oni često, bilo da im se sviđa ili ne, reaguju na isti način“, rekao je Mihailović. Projekti Mateje Popovića koji se bave budvanskim temama već par godina dio su festivalskog programa manifestacije „Ćirilicom“. Publika je prošle godine imala priliku da pogleda predstavu „Kanjoš Macedonović“, koja će biti izvedena i u sklopu devetog festivala, a na sceni između crkava prekosjutra će biti upriličena premijera predstave „Površko“. Festival „Ćirilicom“ organizuju Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore. Manifestaciju koja je na programu do 17. septembra podržali su Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva.