Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Arhiva Globalno tržište proptech-a procijenjeno je na oko 26,5 milijardi dolara u 2024. i očekuje se da će do 2034. narasti na 122 milijarde, uz prosječni godišnji rast od 16,5 %. U isto vrijeme, analitičari bilježe da 69% firmi u real estate sektoru već koristi prediktivnu analitiku za odluke o marketingu i prodaji, dok 77 % kupaca preferira virtualni obilazak prilikom odabira nekretnine. U Crnoj Gori se prvi put pojavljuju portali za legalizaciju objekata i dobijanje građevinskih dozvola sa AI chatbotom, a virtualne ture i 3D prikazi postaju sve češće. Da li smo na pragu digitalne revolucije u industriji nekretnina? U nastavku analiziramo globalne trendove i lokalni kontekst te procjenjujemo koliko su domaći akteri spremni. Globalno: Proptech kao industrija u usponu Proptech obuhvata softverske i hardverske alate koji pomažu u prodaji, kupovini, iznajmljivanju, upravljanju i promociji nekretnina. Najbrže rastu softverska rješenja (segment predviđen da raste 19,1 % godišnje), a snažno interesovanje bilježe i aplikacije zasnovane na AI, virtualnoj i proširenoj stvarnosti. AI donosi niz prednosti: prema McKinsey‑ju, automatizacija i prediktivna analitika mogu smanjiti troškove poslovanja u real estateu i do 30 % uz istovremeno povećanje zadovoljstva klijenata. AI se koristi za automatizovanu procjenu vrijednosti, inteligentne chatbotove, targetirane reklame i prognoziranje potražnje. AI‑opremljene CRM platforme poput HubSpot‑a i Salesforce‑a skraćuju vrijeme odgovora, personalizuju ponude i omogućavaju rad 24/7. Nacionalno udruženje američkih agenata navodi da 77 % kupaca preferira virtualni obilazak nekretnine, a ankete pokazuju da 67 % kupaca 2024. godine traži oglase koji sadrže 3D prikaz. Crnogorsko tržište: rast cijena i digitalni izazovi Prema zvaničnim podacima, u prvom kvartalu 2025. godine prosječna cijena novog stana u Crnoj Gori porasla je za 23% u odnosu na isti period prethodne godine, a u posljednjih pet godina 130%. Podgorica je zabilježila prosječnu cijenu od oko 2 066 €/m², dok su obala i luksuzni resorti (Luštica Bay, Porto Montenegro, Portonovi) dostizali 9 000–13 000 €/m². Stranci su u prvom kvartalu 2025. investirali 113,5 miliona eura, 21 % više nego godinu ranije. Ukupna strana ulaganja u nekretnine procjenjuju se na oko 2 milijarde eura od 2019. godine. Istovremeno, tržište bilježi 70 000 praznih stanova – četvrtinu ukupnog fonda – od čega 50 000 pripada strancima. Smanjuje se i broj izdatih građevinskih dozvola: u prvom kvartalu 2025. izdato je samo 30 dozvola, što ukazuje na moguću korekciju tržišta. Ovi podaci pokazuju da pored rasta cijena postoji neravnoteža između ponude i potražnje te potreba za većom transparentnošću. Internet penetracija i spremnost za digitalne inovacije Crna Gora se infrastrukturno brzo digitalizuje – internet penetracija je oko 90%. Takav nivo povezanosti stvara preduslov za usvajanje digitalnih usluga u sektoru nekretnina. I kod nas su virtualne ture nekretnina sve popularnije; agencije koje ih koriste bilježe povećanje zakazivanja razgledanja i konverzija u rasponu 16–67%. Trend se sve više vidi i kod lokalnih agencija, posebno onih koje rade s inostranim klijentima: 3D razgledanje olakšava prodaju apartmana u Budvi ili Kotoru investitorima iz Njemačke ili Turske. Prvi primjeri proptech-a: Vještačka inteligencija u javnim servisima Najkonkretniji primjer primjene AI‑ja u crnogorskim nekretninama trenutno dolazi iz javnog sektora. Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma je septembra 2025. predstavilo portale legalizuj.me i gradjevinskadozvola.me. Portali nude AI chatbot “Maša” koji građanima pomaže da legalizuju neformalno sagrađene objekte i informiše investitore o procedurama za izdavanje građevinskih dozvola. Chatbot nudi odgovore u realnom vremenu i preusmjerava korisnike na odgovarajuće adrese ukoliko su im potrebne dodatne informacije. Proces je pojednostavljen kroz četiri koraka: podnošenje zahtjeva, elaborat izvedenog stanja, dokaz o upisu u katastar i fotografije objekta. Za objekte do 500 m² postupak vodi opština, a za veće Uprava za legalizaciju. Na portalu gradjevinskadozvola.me detaljno su objašnjene procedure i potrebni dokumenti za dobijanje građevinske dozvole. Ministar Slaven Radunović naglasio je da projekat olakšava rad službenicima pod pritiskom i podiže transparentnost za građane i investitore. Na sajtu legalizuj.me već je podneseno preko 1.000 zahtjeva, što pokazuje da postoji zainteresovanost za digitalni pristup. Ovaj primjer potvrđuje da čak i u državnoj administraciji digitalni alati mogu ubrzati procedure i smanjiti birokratiju. Iako se dokumentacija i dalje predaje fizički, chatbot drastično skraćuje vrijeme potrebno za dobijanje informacija i pomaže građanima da se lakše snađu u administrativnom labirintu. Automatizovana procjena vrijednosti i prediktivna analitika Najčešća primjena AI‑ja na globalnom tržištu jeste automatska procjena vrijednosti (Automated Valuation Models – AVM). Algoritmi analiziraju velike količine podataka (transakcije, lokaciju, makroekonomske indikatore) i daju brze procjene koje banke i agenti koriste za kreditiranje, kupoprodaju i osiguranje. AI‑u treba posmatrati kao alat koji pomaže agentima da budu produktivniji, a ne kao zamjenu za njihov rad: lokalno znanje, procjena stanja stana i pregovaračke vještine i dalje ostaju u domenu ljudi. Prediktivna analitika koristi istorijske i real‑time podatke da predvidi kretanje cijena, potražnju po kvartovima i optimalno vrijeme za prodaju. Prema JLL Global Real Estate Technology Survey 2024, 69 % firmi u sektoru koristi prediktivnu analitiku za odluke o marketingu i prodaji. U Crnoj Gori bi ovakvi modeli mogli pomoći developerima i agencijama da bolje planiraju projekte i optimizuju cijene, posebno u situaciji kada postoji velik broj praznih stanova i očekuje se usporavanje gradnje. Targetirano oglašavanje i CRM AI omogućava hiper‑targetirano oglašavanje: platforme analiziraju navike pretraživanja, lokaciju i demografiju korisnika kako bi prikazale relevantne oglase. Time se smanjuje “šum” u marketingu i povećava broj kvalifikovanih upita. CRM sistemi sa AI‑jem (Salesforce, Zoho, HubSpot) automatski rangiraju “leadove”, zakazuju podsjetnike i prate efikasnost kampanja. Statista procjenjuje da će 29 % rasta produktivnosti u prodaji do 2024. biti rezultat Chatbotovi su već standard na većini međunarodnih portala: pružaju 24/7 podršku, nude višejezične odgovore i pomažu u zakazivanju razgledanja. Primjer domaće “Maše” pokazuje da je ova tehnologija primjenjiva i kod nas. Za međunarodne kupce, posebno iz Turske, Njemačke ili UAE, chat‑bot omogućava komunikaciju na jeziku koji razumiju i olakšava dogovaranje termina. Virtuelne ture i proširena stvarnost U Crnoj Gori se ubrzano razvija trend virtuelnih obilazaka. Internet penetracija od 89,8 % i činjenica da 67% kupaca preferira oglase sa 3D obilaskom čine logičnim da 3D ture postanu standard. Investropa navodi da agencije koje koriste virtualne ture bilježe rast zakazivanja i konverzija od 16–67 %. Na globalnom nivou, platforme poput Matterport omogućavaju virtuelne posjete, prilagođavanje enterijera i čak mjeru svake prostorije. Za crnogorski turizam i prodaju nekretnina strancima, virtualne ture su posebno važne jer kupci mogu razgledati stanove u Budvi ili Kotoru bez dolaska, što smanjuje logističke troškove i ubrzava odluke. Zbog visoke cijene kvadrata na moru, investitori žele da dobiju što jasniju sliku prije nego što doputuju da potpišu ugovor. Pametne zgrade i energijska efikasnost Proptech obuhvata i pametne zgrade koje koriste IoT uređaje i AI za upravljanje potrošnjom energije, automatizaciju liftova, sigurnosnih sistema i uštedu troškova. U Evropi, nova Direktiva o energijskoj efikasnosti zgrada obavezuje zemlje kandidatkinje, uključujući Crnu Goru, da pooštre standarde. Investitori koji grade objekte usklađene s ovim standardima mogu dobiti subvencije i lakše pristupiti tržištu EU. Kakve promjene donosi digitalizacija domaćim akterima? Crnogorske agencije za nekretnine uglavnom se oslanjaju na tradicionalne metode oglašavanja i fizičke obilaske. Nekoliko većih agencija u Podgorici i na obali već implementira 360° ture i digitalni marketing, ali AI‑alati za automatizovanu procjenu cijena i prediktivnu analitiku rijetko se koriste. Razlog je nedostatak domaće baze podataka o transakcijama, ali i nedovoljna informisanost o mogućnostima. Uvođenje AI rješenja zahtijeva ulaganja u obuku i prilagođavanje poslovnih modela. Budući da većina portala naplaćuje oglašavanje, agencije bi mogle integrisati chat‑botove i automatsko zakazivanje kako bi poboljšale servis za kupce. Investitori koji grade luksuzne komplekse na obali već koriste 3D vizualizacije i virtualne ture kako bi privukli strane kupce. Digitalne platforme nude mogućnost tokenizacije imovine putem blockchaina – opcija koja bi u budućnosti mogla olakšati parcijalno ulaganje u projekte. Crna Gora aktivno istražuje blockchain: u junu 2025. potpisana je saradnja s Agile Dynamics o uspostavljanju nacionalne blockchain infrastrukture koja bi omogućila tokenizaciju kapitala i olakšala pristup globalnom finansiranju. To bi u perspektivi moglo dovesti do mogućnosti trgovanja digitalnim udjelima u nekretninama. Država i regulatorni okvir Digitalni portali za legalizaciju i građevinske dozvole su korak naprijed, ali još uvijek je mnogo proceduralnih barijera. Veći izazov je nedostatak jedinstvene baze podataka o nekretninama i cijena, što otežava razvoj AVM‑ova. Usvajanje evropskih standarda u pogledu energetske efikasnosti i digitalne evidencije objekata (katastra) biće ključno za privlačenje investicija i transparentnost. Što se tiče zaštite podataka, AI sistemi moraju poštovati domaći zakon o privatnosti. Crnogorsko tržište nekretnina i dalje je među najdinamičnijim u regionu, sa dvocifrenim rastom cijena i jakom stranom potražnjom. Globalni trendovi pokazuju da se bez digitalizacije i AI‑ja ne može računati na dugoročnu konkurentnost: tržište proptecha raste po stopi od 16,5 % godišnje; kupci sve više očekuju virtualni obilazak; a prediktivna analitika postaje standard. Crna Gora je napravila prvi iskorak kroz portale sa AI‑chatbotom za legalizaciju i dozvole, a sve veći broj agencija uvodi 3D ture. Međutim, usvajanje AI‑ja u realnom sektoru tek počinje. Nedostatak kvalitetnih podataka, visoka cijena implementacije i nedovoljna edukacija su prepreke. Država bi trebalo da podstakne razvoj jedinstvene baze transakcija, a agencije da investiraju u alate koji unapređuju korisničko iskustvo i transparentnost. Uz pametnu regulaciju, digitalna revolucija u crnogorskim nekretninama može donijeti transparentnije tržište, efikasnije procese i veće povjerenje investitora. Investitor