Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Slaven Vilus Učesnici su se u zanimljivoj debati, na platou ispod Citadele u Starom gradu u Budvi, osvrnuli na različite aspekte kritičkog mišljenja i kulture, na ulogu intelektualaca nekad i sad, duh vremena, odnos vladajućih ideologija i politika prema kulturi, optimizam, pesimizam, domaći, regionalni i svjetski kontekst. Prof. dr Milo Lompar u svom izlaganju napomenuo je da su nacionalizam, komunizam i liberalizam bile dominantne ideologije 20. vijeka. Sa padom komunizma, kako je naglasio, svijet je postao ideološki jednoznačan, kapitalistički u najvećem dijelu, ali istovremeno vladajuća ideologija i elite koje je predstavljaju ne dozvoljava da se dovede u pitanje zapadna interpretacija istorije. „Vi imate to u neposrednom našem životu. Pitanje je jednostavno: zašto je moguće voditi rasprave o broju umorenih u Jasenovcu, a nije moguće voditi rasprave o broju umorenih u Srebrenici? Kad dođete do te tačke, vi ćete naići na jednu vrstu tabua. Ili, ukoliko to pitanje postavite, vi ćete naići na jednu vrstu osude. To pokazuje da ključno u kritičkom mišljenju jeste rizik koji preuzimate na sebe. I odmah se suočavamo sa tim da intelektualci, za razliku od prošlih epoha, taj rizik više neće da preuzmu. Karakteristično je da su u težim vremenima preuzimali više rizika nego u sadašnjem komformističkom stanju svijesti. I to je nešto što pokazuje da se priroda sistema mijenja, ali tabuizirani osnovi ili područja ostaju ista“, istakao je Lompar. Prof. dr Mikonja Knežević ocijenio je da se u pozadini mnogih kulturoloških fenomena i kategorija kojim operišemo nalazi odnos prikrivenih struktura moći. „Ako pođemo od one čuvene dvije hipoteze koje navodi Mišel Fuko - da se moć sa jedne strane pokazuje kao primjena sile, kao vladanje nad instinktima i da se moć, na tragu Ničea, posmatra kao jedno permanentno stanje rata u mirnodopskim kategorijama i ako pođemo od pretpostavke da postoji nešto što se zove etatizacija rata, a paralelno sa tim i etatizacija kulture, onda ćemo lako sagledati da se politička moć ogleda u tome što jednim tihim ratom upravlja i samim fenomenima kulture. Ta moć koja upravlja kulturom iz jednog političko rakursa se, po Fukoovom mišljenju, očituje u diskursu. Diskurs, dakle, predstavlja neku vrstu proizvodnje znanja, čija je osnovna namjerenost nametanje određenih sistema istina, kako bi se kasnije došlo do ovladavanja istom tom stvarnošću“, rekao je Knežević. Prof. dr Drago Perović ustvrdio je da su samo kritičko mišljenje i kultura nešto što je nerazdvojivo kroz istoriju, što pripada jedno drugom i slučuje se jedno u drugo. Tamo gdje nastaje živa, autentična i prava kultura, prema Perovićevim riječima, kritika je uvijek njena srž. „Kad trudimo uvijek da se kultura razvija u odnosu na nešto, to znači da ona iz tog odnosa prema nečemu proizvodi nešto novo u tome prema čemu se odnosi. Dakle, ona uvijek jeste kultura kada stvara nešto novo. Kultura koja bi bila puko ponavljanje ne bi bila uopšte kultura, ne bi imala tu unutrašnju snagu, izvornost, produktivnost da donosi, proširuje, razvija horizonte i perspektive i da utemeljuje ono već postojeće kao takvo. Zbog toga se slažem sa onima koji su krajem 19. vijeka, Niče, kasnije i Fuko i Derida, isticali da je kultura moguća samo ukoliko ono što je nosi u svom daljem razvijanju čuva i ostavlja u sebi“, kazao je Perović. Prof. dr Dušan Krcunović ukazao je da se počeci kritičkog mišljenja o kulturi mogu pratiti još u antičkoj Grčkoj, u vrijeme sofističkog pokreta i Protagorine misli da je čovjek mjera svih stvari. „Tada dolazi do zaokreta od fisisa, kosmičkog poretka, ka polisu kao prostoru kulture i ljudske samorefleksije. Promjena se ogleda i u antičkoj tragediji: od Eshilovog Prometeja, koji donosi vatru kao simbol tehničke vještine i kulture, do Sofoklove Antigone u kojoj je čovjek onaj koji stvara uslove sopstvenog samoodržanja. Taj sukob između prirode i kulture kasnije se dramatizuje kod Platona i Aristotela, a u moderno doba se javlja u Fukoovom poimanju kulture kao diskursa i subjektivnosti kao proizvoda moći. Sličan motiv nalazimo i kod Seneke, koji u 90. pismu Luciliju izražava žal za zlatnim dobom, tvrdeći da je čovjek harmoniju izgubio zbog neumjerene tehničke radoznalosti. Jedino ga, po Seneki, sapijencija može povratiti u sklad s kosmosom“, istakao je Krcunović. Milutin Mićović ukazao je da bi kritičko mišljenje trebalo da bude objektivno i istinito sagledavanje, ocijenivši da je pojam kritika dosta iskompromitovan i skoro „bačen na zemlju“. „Jer danas nema tog kukavca koji neće iz sveg glasa da kritikuje. A što će da kritikuje? Gdje je uzrok toj svekritici ili kritizerstvu? Čovjek koji je iznutra neispunjen, što bi se reklo neostvaren, nedodirnut istinom i istinskim poljupcem unutrašnjeg oslobođenja i rasta, on je u osnovi sumoran čovjek i mora, normalno je, da sve kritikuje i da mu se ništa ne sviđa, da nema ni sa čim istinski kontakt. I sve bi poslao dođavalo, kao što i šalje. Ja bih ovu riječ i zamisao ove kritike u kulturi ili kritike kulture zamijenio sa jednom našom riječju, a to je sagledavanje. Sagledavanje nije iskompromitovana riječ i uvijek nas, bar nekim dodirom, nekom intuicijom poziva na ozbiljnost, na usredsređenje“, kazao je Mićović. Deveti Festival „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 20 sati programom o Mirjani Pajović, o čijem će liku i djelu govoriti prof. Ana Brajak Molčanov (ŠOMO Budva), mr Dušan Medin (Društvo za kulturni razvoj ,,Bauo" Petrovac) i prof. Ana Nikezić Martinović (ŽVG,,Harmonija“ Budva). Iste večeri biće prikazan i dokumentarni film ,,Mirjana Pajović i Harmonija“ autor Miloša Borete, snimljen u produkciji JU Narodna biblioteka ,,Miroslav Luketić" Budva. U muzičkom dijelu programa koncert će održati upravo Ženska vokalna grupa ,,Harmonija", po kojoj je Mirjana Pajović bila najprepoznatljivija, kao autorka brojnih tekstova, muzike i aranžmana. Program će biti upriličen u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu. Festival „Ćirilicom“ do 17. septembra organizuju Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz podršku Opština Budva i Turističke organizacije opštine Budva.