Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Kako je saopšteno iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore, on je poručio da je na juče održanom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj pozvao sve lidere Evropske unije da počnu sa izradom nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore. “Vjerujem da je pravo vrijeme za to, da je krajnji trenutak, i to je bila moja poruka. Iskreno vjerujem da bi to bio snažan signal i sa strane EU da Crna Gora zaista ulazi u završnu fazu procesa. Kada god me neko pita o tome da li je Crna Gora lider u proširenju, uvijek odgovorim da mislim da su svi već pomalo umorni od tog izraza "lider". Mi želimo da završimo trku i vjerujem da sada zaista ulazimo u završnu fazu. Naravno, ta faza je i najteža. Znate da je Crna Gora jedina od deset kandidata koja je otvorila sva poglavlja, ima ih ukupno 33 i do sada smo zatvorili sedam. Vjerujem da ćemo do kraja godine zatvoriti još nekoliko. Suština je da bi trebalo da zatvorimo sva poglavlja u naredne dvije godine, sa glavnim, ambicioznim ciljem - da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Mislim da sam upravo ja, odmah nakon predsjedničkih izbora, prvi iznio tu poruku. Bila je to jedna vrsta slogana koji ima snažnu simboliku- da postanemo 28. članica do 2028. godine. To je sada naš cilj. Vjerujem da je, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju i novi talas energije koji se osjeća u Briselu i drugim evropskim prijestonicama kada je riječ o proširenju, lopta sada definitivno u dvorištu Crne Gore. Na nama je da intenziviramo završne korake, da pojačamo sprovođenje reformi i privedemo kraju ovaj proces pridruživanja”, kazao je predsjednik Milatović. Foto: Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Rekao je da, prema novoj metodologiji koja je usvojena i prihvaćena u EU i među zemljama kandidatima, bez značajnog napretka u oblasti vladavine prava nije moguće ostvariti napredak u drugim, više tehničkim poglavljima. “Zato je prošle godine glavna tema bila tzv. IBAR - privremena mjerila vezana za vladavinu prava. Vjerujem da je najveća prepreka za Crnu Goru, kada je riječ o vladavini prava, bila institucionalna konsolidacija pravosuđa. Kao što se sjećate, zemlja dugo nije uspijevala da donese ključne političke odluke u Skupštini - posebno kada je riječ o imenovanjima na najviše pravosudne funkcije, uključujući predsjednika Vrhovnog suda i vrhovnog državnog tužioca. To se desilo prošle godine, i želim posebno da naglasim da to nije bio rezultat samo djelovanja parlamentarne većine, već i konstruktivne uloge dijela opozicije, koja je omogućila da dođe do potrebnog konsenzusa u Skupštini i većine neophodne za ta imenovanja. To je bio ključni iskorak u institucionalnoj konsolidaciji nekih od najvažnijih pravosudnih institucija u zemlji- i to su prepoznali i naši evropski partneri. Vjerujem da su zajedno sa setom drugih zakona koji su usvojeni u parlamentu, upravo ti koraci omogućili Crnoj Gori napredak”, saopštio je Milatović. Podsjetio je da je država prošle godine uspjela da nastavi sa zatvaranjem 4 pregovaračka poglavlja, ali da smatra da to nije bilo dovoljno i da je tempo morao biti brži. “Taj sporiji tempo je vjerovatno bio posljedica toga što je energija društva, naročito političkih aktera, bila usmjerena na neke druge teme, a ne na završetak procesa EU integracija. Zato stalno pozivam sve političke aktere u zemlji - posebna odgovornost je uvijek na onima koji su na vlasti, više nego na onima u opoziciji - da svoju pažnju i energiju usmjere na EU agendu. Jer to u suštini znači fokus na reformski proces. Jedna stvar koju posebno želim da istaknem - pristupanje EU nije cilj sam po sebi. EU je instrument, sidro koje nas podsjeća i stalno gura naprijed na putu reformi. Tako ja vidim ovaj proces. Na kraju krajeva, ne radimo sve ovo zbog EU, već zbog naših građana, zbog boljeg kvaliteta života ljudi u Crnoj Gori, zbog vladavine prava, jačih institucija i ekonomske konvergencije sa EU, kako bismo zaustavili negativne demografske trendove”, rekao je Milatović. Ocijenio je da djela vladajuće većine često nisu u skladu sa onim što se govori. “Ova država i dalje nema funkcionalni Ustavni sud. Ova država i dalje nema Zakon o Vladi. Ova država i dalje nema Zakon o Skupštini. Ova država, posebno imajući u vidu poteze koje vidimo, i dalje ima Vladu i parlamentarnu većinu koja je sklona da kontroliše institucije. Vrlo često nijesu zadovoljni onim što kažem, jer žele da kontrolišu i predsjednika. Žele da kontrolišu i medijski sektor. Žele da kontrolišu našu Centralnu banku. Žele da kontrolišu policiju, vojsku. Modus operandi aktuelne vlade veoma je sličan onome bivšeg režima. Uvijek postoji potreba da se kontrolišu institucije koje bi, na papiru i de facto, trebalo da budu nezavisne, jer je to jedini način da idemo naprijed. Smatram da je to veoma nesrećno. Osjećam i izvjesno razočaranje, blago i diplomatski rečeno, što nisu svi u potpunosti usklađeni s procesom za sada”, saopštio je Milatović. Podsjetio je da, kada se pogleda šira slika, pristupanje EU nikada nije bilo samo poklon zemlji kandidatu, već vizionarska odluka političara i lidera Evrope da ulažu u stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta. “Sedamdesetih i osamdesetih godina, kada se radilo o pristupanju južnoevropskih zemalja poput Španije, Portugala i Grčke, to nije bilo zato što su te zemlje tada bile zaista spremne za EU. To je bilo vrijeme kada su te tri zemlje izašle iz veoma teškog perioda diktature. Ali bila je to odluka lidera EU da ulažu u stabilnost i prosperitet južne Evrope. Isto se dogodilo 2000-ih, kada je došao drugi veliki talas, onaj koji se odnosio na centralnu i istočnu Evropu, neposredno nakon pada Berlinskog zida i nakon što su te zemlje izašle iz komunističke prošlosti. To je bila odluka lidera EU da ulažu u stabilnost i prosperitet ne samo centralne i istočne Evrope, već cijelog evropskog kontinenta. I na to sam juče podsjetio lidere EU. Nikada nijeste potpuno „spremni“, na neki način, jer je pristupanje EU meta koja se stalno pomjera. Dakle, iz perspektive EU, pristupanje Zapadnog Balkana, pristupanje Ukrajine, pristupanje Moldavije nije samo stvar tih zemalja. To je takođe pitanje bezbjednosti, prosperiteta i stabilnosti evropskog kontinenta”, rekao je Milatović. U svemu tome, on je istakao ulogu Crne Gore. “Crna Gora je ubjedljivo najmanja od deset zemalja kandidata. I nijesmo najveća zemlja ni po broju stanovnika, niti po snazi ekonomije. Ne možemo mijenjati svoje okruženje, ali možemo biti uzor. Već smo uzor u mnogim aspektima. Možemo biti uzor i kada je riječ o pristupanju, gdje bi naše pristupanje moglo biti priča veća od pristupanja Crne Gore. Na taj način EU bi mogla da pokaže drugim zemljama da se reforme isplate, da nova politička kultura, ona koju danas ovdje predstavljam, daje rezultate. I tako ja vidim Crnu Goru, kao istinski uzor u mnogo čemu. A kad kažem da sam ponekad razočaran, zaista jesam jer vjerujem da ne koristimo priliku koja postoji”. Predsjednik Milatović se osvrnuo i na ovogodišnju Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija, međunarodne organizacije koja je obilježila osam decenija postojanja. “Riječ je o jedinstvenoj instituciji - jedinoj na svijetu gdje su zastupljene sve zemlje, i gdje svaka od njih, bez obzira na veličinu, ima jedan glas. Ja sam duboko posvećen multilateralizmu isto onoliko koliko sam posvećen evropskom putu Crne Gore. Zalažem se za međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Nažalost, danas je očigledno da čak i nova američka administracija izražava određene sumnje u efikasnost UN sistema. Možda je to i legitimno pitanje, i kao odgovor na to, generalni sekretar UN je pokrenuo važnu inicijativu reforme sistema UN. Otvorena je debata o tome kako da UN postane još efikasnija i spremnija da odgovori na izazove današnjice, ali i one koje nas čekaju u budućnosti. Međutim, ono što želim posebno da naglasim jeste - ne možemo kriviti UN za ponašanje država članica koje ne postupaju u skladu sa Poveljom UN. Ne možemo samo kriviti sistem - krivi smo svi mi, države članice. Ako želimo da UN funkcioniše bolje, onda svaka zemlja pojedinačno mora više poštovati ono što sama potpisuje i podržava. UN nije savršen, ali zajedno ga možemo učiniti boljim. I vjerujem da je jedini način da to postignemo - kroz UN”, istakao je predsjednik Milatović. On je kazao da je ono što ga razlikuje od drugih to što je idealista, i da bez idealizma nema energije da se stvari guraju naprijed. Podsjetio je u tom kontekstu da je važno u procese uključiti mlade, te da je on nedavno, po prvi put u istoriji Crne Gore, formirao Savjet omladinskih inicijativa, koji će ga savjetovati u radu. “Kada sam vidio biografije tih dvadesetak mladih ljudi koji sada čine Savjet - osjetio sam stvarni optimizam kada je riječ o budućnosti Crne Gore”, zaključio je predsjednik Milatović.