Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Ćirilicom Kako navode, na Trgu ispod Citadele u Starom gradu, u prisustvu autora, o Simeonovom stvaralaštvu govorili su direktor festivala Radomir Uljarević i makedonski pisac i diplomata Jordan Plevneš. Stihove na francuskom govorio je Žan-Pjer Simeon, a u prevodu na naš jezik poeziju je čitao reditelj Goran Bjelanović. U svom izlaganju urednik Uljarević izrazio je zadovoljstvo zbog Simeonovog gostovanja u Budvi, osvrnuvši se detaljnije na njegov esej „Poezija će spasiti svijet“. „Više se ne postavlja pitanje da li poezija može spasiti svijet, ona je to već učinila. Ma koliko zastrašujuće izgledao ovaj svijet, on je mnogo bolji nego što bi bio da nije bilo poezije. I u tom smislu ona je oblikovala umnogome taj svijet i presudno pomogala da se svijet ne stropošta u bezdan. Poezija je, dakle, djelatna od Homera do danas. Ko može da zamisli kako bi izgledao svijet da nije bilo Remboa i Bodlera, pozorište da nije bilo Antonena Artoa, čiju je nagradu dobio i Žan-Pjer Simeon... Njegova poezija predstavlja vezivno tkivo u tom lancu na kom opstaje svijet, na kom opstaje bolja strana svijeta. Čovječanstvo žuri u svoju provaliju i samo Bog zna kojim načinom poezija zaustavlja kretanje unazad koje je evidentno. Samo poezija umanjuje to ubrzanje, a sjetićemo se Bodrijara koji zapaža da voda ubrzava tok neposredno prije ušća, a da, analogno tome, istorija vrtoglavo ubrzava tok. A mi smo tome svjedoci i mi smo očigledno nadomak tog vodopada koji se zove grehopad. Eto simeonovskog odgovora na ono helderlinovsko pitanje čemu poezija u oskudno vrijeme. Taj esej Žan-Pjer Simeona ostavlja kao jedinu alternativu mogućnost da se svijet okrene poeziji. Jer poezija je kvasac boljeg svijeta, u poeziji je klica dobra, poezija je ono biblijsko zrno koje ako padne na plodno tle, odnosno našu dušu, ona onda mnogo roda rodi. Poezija je, kaže Simeon, sinonim svojevrsnog svjetskog poduhvata“, istakao je Uljarević. Pisac i diplomata Jordan Plevneš naglasio je da poezija francuskog pjesnika donosi odgovor na kamijevsko pitanje otvoreno u eseju „Budućnost tragedije u svijetu“. „Alber Kami je govorio u tome da je u antičkim vremenima vladala tragedija bogova, zatim od srednjovjekovlja do Šekspira – dijabolička tragedija đavola i za vrijeme 20. stoljeća – tragedija čovjeka, a da će poslije toga vladati tragedija samoće. Ja mislim da je u toj pjesničkoj samoći Žan-Pjer Simeon napisao desetak pjesničkih knjiga i drama koje su u vrhu svjetske poezije i dramskog pisma. Ali, ono što je uradio kao umjetnički direktor Festivala „Pjesničko proljeće“ u Francuskoj, to je prava duhovna revolucija u jednoj zemlji gdje je po svim gradovima i malim mjestima tokom godine proslavljao vječnost poezije koja je tu, kako je rekao grčki pjesnik Odiseas Elitis, da koriguje greške bogova. Greške su toliko prisutne na svim meridijanima da treba da se napiše još hiljada i miliona stihova da bi se korigovao svijet u kojem živimo“, kazao je Plevneš. Simeon je, kako je naveo Plevneš, važan i za ćirilicu, ali i za čitavu plejadu Trga pjesnika u Budvi, koji je svojevremeno postao „pojam u Evropi“. „Simeon je napisao knjigu „Teorija ljubavi“, a sveti Kirilo i Metodije su govorili da je civilizacija ljubavi i nostalgija za jedinstvom ono što će spasiti svijet. U tom smislu, on ulazi u sferu ćirilice, i sa svojom poezijom i na način kako tretira pjesnički angažman kao formu civilizacije ljubavi. Danas, sa Žan-Pjer Simeonom u Budvi, mi kao da smo primili sve velike pjesnike svijeta“, kazao je on. Publici se obratio i sam autor – Žan-Pjer Simeon, osvrnuvši se detaljnije na značaj manifestacija koje podstiču susrete književnika sa čitaocima. „Ja duboko vjerujem da bez ovakvih susreta poezija neće postojati. Cijeli život sa mojim pjesmama bio sam prisutan na raznim festivalima, i ako ne bi bilo ljudi poput Radomira i Jordana, govornika poput Gorana, poezija ne bi pronašla svoje pravo na život. Ona se, naravno, čita u samoći, ali se živi u susretima. Poezija ne traži forme milionskih brojki učesnika, ona je tu da osjetimo njeno bogatstvo intime i riječi, kroz dijalog između čitalaca i samih pjesnika. Izgovorena riječ prolazi kroz dušu i srce, čemu svjedoči i ovaj večerašnji susret u Budvi. I svaki susret pokazuje da mi dajemo svjetlinu u svjetskoj noći, u noći koja pada iznad svijeta kao pomračenje“, istakao je Simeon. U okviru autorske večeri, direktorica Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ Budva, Mila Baljević uručila je Žan-Pjeru Simeonu zahvalnicu i zlatnik sa likom Svetog Vasilija Ostroškog. Sinoćnjem programu prisustvovao je i princ Nikola Petrović, a moderatorka večeri bila je Stanka Rađenović Stanojević iz Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ Budva. Festival „Ćirilicom“ do 17. septembra organizuju budvanska Narodna biblioteka i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore. Manifestaciju su podržali Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva. Iz biografije Žan-Pjera Simeona: Žan-Pjer Simeon je jedan od vodećih savremenih pjesnika, romanopisac, dramatičar, kritičar i prevodilac, čije stvaralaštvo obuhvata širok spektar književnih formi i duboko promišljanje o ulozi poezije u društvu. Njegov rad karakteriše snažna posvećenost poeziji kao obliku otpora konformizmu, kao i istraživanje jezika kao sredstva za dublje razumijevanje stvarnosti i ljudskog iskustva. Rođen je 6. maja 1950. godine u Parizu. Dobitnik je velikog broja nacionalnih i međunarodnih nagrada za poeziju, a njegova djela su prevedena na oko petnaest jezika, dok su njegove drame izvođene u 22 zemlje. Simeonovo stvaralaštvo obuhvata poeziju, romane, drame, knjige za djecu, eseje i prevode. Njegov rad je nagrađivan brojnim priznanjima, uključujući „Maurice Scève“ (1981), „Antonin Artaud“ (1984), „Guillaume Apollinaire“ (1994), „Max Jacob“ (2006), kao i prestižni „Zlatni vijenac“ („Golden Wreath Award“) 2024. godine na Struškim večerima poezije, čime je postao treći francuski pjesnik koji je dobio ovo priznanje, nakon Ežena Gilvika i Iva Bonfoa. Među najznačajnije nagrade treba pomenuti i Veliku nagradu za poeziju Francuske akademije za cjelokupan opus 2022. i nagradu „Zlatna magnolija“ Međunarodnog festivala poezije u Šangaju 2024. Njegova karijera obuhvata dugogodišnje predavanje na Univerzitetskom institutu za obrazovanje nastavnika (IUFM) u Klermon-Feranu, kao i na drugim institucijama u Lionu i u Parizu. Osim toga, bio je direktor umjetničkog programa festivala „Printemps des Poètes“ od 2001. do 2017. godine, a od 2018. vodi prestižnu izdavačku kuću Gallimard, koja je međunarodno poznata i predstavlja čast najznačajnijim piscima svijeta da njihova djela budu u njenom izdanju. Među Galimarovim autorima su: 36 dobitnika Gonkurove nagrade, 38 pisaca dobitnika Nobelove nagrade za književnost i 10 pisaca dobitnika Pulicerove nagrade.