Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Sa presa Sindikata medija (Foto: Mina) Potpredjsednica SMCG Marijana Camović Veličković je, predstavljajući istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za prošlu godinu, rekla da je Crna Gora, prema indikatorima nivoa medijskih sloboda, na trećem mjestu u regionu sa prosječnom ocjenom 3,15. Ona je istakla da je ta ocjena, na skali od jedan do sedam, niža nego u prethodne dvije godine, jer je 2022. godine bila 3,35, a 2023. je 3,33. Camović Veličković je rekla da je u regionu na prvom mjestu Sjeverna Makedonija sa 3,85, slijedi Hrvatska sa 3,19, Albanija ima prosječnu ocjenu 2,95, Srbija 2,70, a Bosna i Hercegovina 2,61. Camović Veličković je, govoreći o stvarnoj bezbjednosti novinara, rekla da je broj slučajeva napada tokom prošle godine povećan u odnosu na 2023. „Registrovali smo 24 slučaja, a policija 16“, kazala je Camović Veličković. Kako je rekla, zabilježeno je 11 nefizičkih prijetnji i uznemiravanja, što je pet više nego 2023. godine. „Od 11 zabilježenih slučajeva, u četiri su podnijete krivične prijave zbog ugrožavanja bezbjednosti. Registrovana su četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori“, navela je Camović Veličković. Prema njenim riječima, tokom prošle godine zabilježena su četiri stvarna napada na novinare, za razliku od 2023. kada ih nije bilo. Camović Veličković je dodala da je najozbiljniji napad bio u novembru, kada je novinarka Ana Raičković napadnuta od biznismena Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. „Reakcija nadležnih je bila efikasna i došlo je do prvostepenog okončanja tog postupka“, rekla je Camović Veličković. Kako je navela, kada su u pitanju prijetnje i napadi na medije, registrovano je pet incidenata, kao i 2023. godine. Camović Veličković je rekla da je ove godine već zabilježeno 19 napada različite vrste. Kako je kazala, tokom prošle godine uslovi rada crnogorskih novinara se nijesu bitnije mijenjali. „Došlo je do uvećanja zarada u dijelu medija, ali plate su i dalje ispod državnog prosjeka“, navela je Camović Veličković. Ona je objasnila da je u istraživanju anketiran 81 ispitanik - medijski profesionalci, novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja. Camović Veličković je rekla da je tokom prošle godine 66,6 odsto zaposlenih primalo zaradu ispod državnog prosjeka. Kako je kazala, 42 odsto ispitanika je navelo da je u posljednje tri godine njihov socio-ekonomski položaj popravljen, a svaki četvrti je rekao da je osjetio promjenu na gore. Camović Veličković je podsjetila da je do povećanja zarada u medijima došlo zbog programa Evropa sad 1 i 2. „Na pitanje da li je vaša zarada fiksna, 84 odsto ispitanika navodi da jeste, a skoro deset odsto ispitanika prima zaradu iz fiksnog i varijabilnog dijela“, rekla je Camović Veličković. Ona je naglasila da za 3,7 odsto ispitanika zarada zavisi od učinka. Camović Veličković je istakla da su, iako su pojedinim ljudima zarade povećane za 200 EUR, plate i dalje nezadovoljavajuće, jer se to veliko povećanje nije osjetilo. Prema rezultatima istraživanja, 30,9 odsto anketiranih je navelo da je bilo slučajeva cenzurisanja, dok je 37 odsto tokom rada osjetilo neku vrstu političkog miješanja ili pritiska. „Osnovne vrste uticaja su veze sa urednicima, vlasnici medija, političari, cenzura, biznis sektor i vladini zvaničnici kao izvor uticaja na novinare“, rekla je Camović Veličković. Ona je istakla da je 92 odsto ispitanika kazalo da ponekad ili često radi prekovremeno, a da u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen. Camović Veličković je kazala da je istraživanje pokazalo da rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije dodatno plaćen. Ona je podsjetila da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, navodeći da je najlošiji efekat postigao Zakon o nacionalnom javnom emiteru, koji je jedini imao kontroverzi prilikom usvajanja, zbog izmjena u korist pojedinca. „Usvajanjem Zakona o audiovizuelnim medijskim usluga finansijska situacija u lokalnim emiterima se popravila i gotovo svi lokalni mediji su izmirli dugovanja prema zaposlenima“, rekla je Camović Veličković. Ona je navela da je tokom prošle godine opet funkcionisalo oko 220 medija. Prema riječima Camović Veličković, zbog novog Zakona o medijima značajno je porastao broj ombudsmana i medija koji su kroz zajedničko tijelo regulisali samoregulaciju. „U Medijskom samoregulatornom savjetu bilo je okupljeno svega 17 medija, a sada ih je 67. Samoregulatorni savjet za lokalnu štampu okuplja još šest medija, dok ombudsmane ima njih 18“, navela je Camović Veličković. Ona je naglasila da je antisindikalna diskriminacija i dalje prisutna, kao i zabrana sindikalnog organizovanja. Camović Veličković je dodala da je oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje netransparentno. Govoreći o položaju novinarki, Camović Veličković je rekla da one dijele sudbinu ostalih žena u Crnoj Gori, koje nijesu posebno zaštićene ukoliko nijesu žrtve porodičnog nasilja. „Sistem ih ne prepoznaje i svjedoče drugačijem odnosu poslodavaca u odnosu na muške kolege kada su u pitanju zarade, ali i generalan odnos“, rekla je Camović Veličković. Ona je naglasila da najozbiljniji napadi na novinare i dalje ostaju bez pravnog epiloga, podsjećajući da je suđenje za ranjavanje novinarke Olivere Lakić počelo u decembru prošle godine, ali predmet nije odmakao zbog opstrukcije od okrivljenih. Camović Veličković je podsjetila da je i istraga ubistva Duška Jovanovića i dalje bez konkretnih rezultata. Ona je rekla da Krivični zakonik ne tretira posebno prijetnje u onlajn prostoru, kojij je tokom prošle godine registrovano osam. „Na meti su se našli predstavnici različitih medija, a posebno zabrinjava podatak da su pojedine novinarke više puta bile targetirane onlajn“, rekla je Camović Veličković. Predsjednik SMCG Radomir Kračković ukazao je na to da Crna Gora treću godinu ima pad u indeksu bezbjednosti novinara i da se posljednjih godina opet bilježi rast broja napada na novinare. „Prošle godine 24 incidenta, ove godine već 19. Tu su uključeni napadi, ugrožavanje bezbjednosti, ali tu su i slučajevi koje tretiramo kao pokušaj pritisaka na novinare“, kazao je Kračković. On je kao primjer naveo prijavu bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, gdje je ona nedavno saslušana u svojstvu osumnjičene. „To tretiramo kao pokušaj slapp tužbe, odnosno pokušaja da novinarka ne radi svoj posao“, rekao je Kračković, navodeći kao primjer i prijavu supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić. Kračković je rekao da su primjeri takvih tužbi i prijava protiv Brana Mandića, koja je poslije pritiska javnosti i nevladinog sektora odbačena, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti. „To su slučajevi koje evidentiramo i smatramo da se i ove vrste pritisaka moraju naći u evidenciji“, dodao je Kračković. Prema njegovim riječima, rast broja takvih incidenata i pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana, govore o tome da se donosioci odluka moraju dobro zamisliti kuda ide sloboda medija u državi. „Ovo je očigledno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine“, zaključio je Kračković.