ENG | MNE

 
Nalazite se ovdje: Naslovna >> Vijesti

Vijesti

11-08-2022

U nedjelju zatvaranje retrospektivne izložbe Dragana Mijača Brileta

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u nedjelju, 14. avgusta biće upriličeno zatvaranje retrospektivne izložbe crteža, slika i skulputra povodom 40 godina stvaralaštva Dragana Mijača Brileta . Događaj će početi u 21 sat u galeriji „Marko K. Gregović” u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu.


Foto: JU Muzeji i galerije Budve

„Misao da svako duševno stanje teži da se prilagodi odgovarajućoj spoljašnjosti ili da tu spoljašnost pretvori u viziju primerenu svojoj prirodi... 1 upućuje na stvaraoce koji svoje
emotivne i spoznajne prostore poistovjećuju sa kreativnim činom. Njima pripada slikar i vajar Dragan Mijač Brile, koji je prisutan na crnogorskoj likovnoj sceni od osamdesetih godina XX
vijeka. Kao summa summarum njegovog plodnog višedecenijskog rada, upriličena je retrospektivna izložba na kojoj se prezentuje kao stvaralac složenog likovnog izraza. U mediteranskom podneblju, koje je profilisalo njegov psihofizički karakter, on nalazi inspirativni prostor u kojem su se stopili prošlost i savremenost, lokalno i univerzalno, a u čijem središtu je
čovjek posmatran kroz vremensku dimenziju od mitskih vremena do savremenih mitologema. Njegov stvaralački kredo kroz različite tematske sadržaje: antropomorfnu figuraciju, narativne i simboličke kompozicije, fantastične nadrealne vizije, pejzaž, karakterišu izražajne forme: intimističke poetike,ekspresionizma i mistike fatalističkog beznađa. Tokom osamdesetih i
devedesetih godina iskristalisala su se njegova kreativna traženja. Po profesionalnoj vokaciji vajar Dragan Mijač Brile pokazuje aspiraciju prema slikarstvu koje će u narednim decenijama predstavljati njegov dominantni likovno-jezički izraz. U ovom periodu radi skulpture u drvetu koje islikava bojom, katalizatorom unutrašnjih psiholoških stanja koja manifestuje spoljašnjim efektima. Tako na skulpturama asocijativno- apstraktne konotacije potencira ekspresiju, kako neposrednim taktilnim oblikovanjem materijala (drvo, gips), tako i intenzivnim koloritom kojim potencira dubinske sadržaje portreta (glave) i figura ptica”, navodi se u djelu teksta iz kataloga
istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković.