Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Organizatori festivala su obezbijedili prevoz za odlazak na Sv. Stefan (početno stajalište autobusa “Mediteran express-a” u Budvi).

Predstava je nastala u saradnji agencije „PR Katarina Radivojević ’GLUMAC’“ i Ustanove kulture „Vuk Stefanović Karadžić“.
Režiju komada i izbor muzike je uradio Stevan Bodroža, scenograf je Milan Miladinović, kostimograf Mina Miladinović, a u predstavi igraju Katarina Radivojević, Marija Vicković, Leana Vučković.
O izboru ovoga teksta i njegovim izazovima reditelj Bodroža kaže:
„Sluškinje“ Žan Ženea su priča o čežnji da se bude neko drugi, da se prevaziđu okovi sopstvene egzistencije, identiteta, socijalnog statusa. Naše dvije protagonistkinje, Kler i Solanž, sluškinje, žude da zakorače u fizički i mentalni prostor koji doživljavaju kao posvećen, sakralan, prostor viših klasa. Za njih dvije je to prostor navodne slobode u kom je čovjekov život satkan od glamura, hedonizma, beskrajnih užitaka, ljupkih nesnalaženja u trivijalnosti svakodnevnog uslijed zaokupljenosti onim što je u životu zanimljivo, uzbudljivo, strasno, nesvakidašnje. Ono što one zapravo pronalaze u tom magičnom krugu u koji uporno vire i za kojim čeznu je hladna praznina narcizma, odsustvo empatije i neosjetljivost onih koji imaju sve, nesvjesni kolika armija potlačenih radi za njihovu bezbrižnost. Ali u nemilosrdnom poniranju u esenciju ljudskog čemera Žene ne priča priču o socijalnoj nepravdi, ona je samo pozadina na kojoj on može da progovori o mnogo dubljem i potresnijem fenomenu, o tome kako je čovjekova priroda, njegov karakterni sistem vrijednosti upravo njegov najveći kavez i prokletstvo“.

Nastavak književnog programa u nedjelju
Na Trgu pjesnika, u nedjelju od 21 sat, nastavlja se književni program festivala. Na Trgu će stihove čitati i o poetici govoriti Miroslav Jovanović Timotijev iz Bara, predstavljajući zbirku objavljenu 2015. godine “Šaptač u groblju” (Kulturni centar Bar).

O centralnoj poetičkoj niti Timotijevljeve poezije Svetlana Kalezić-Radonić kaže: „Po povjerenju koje ima u poeziju, M. J. Timotijev ponajviše liči na stare Grke – poeziju su smatrali za sasvim osoben fenomen koji se razlikovao od cjelokupne umjetnosti (nije bila materijalna i nije se mogla dosegnuti poštovanjem pravila), i koji je najviše bio sličan prorokovanju. Takođe, isticali su i njenu psihagošku sposobnost (da upravlja dušama, da fascinira, očarava i zavodi um) kao i njeno metafizičko i moralno-vaspitno značenje. Međutim, po usmjerenosti na prorokovanje i vizionarstvo, na jednoj strani, i po svojevrsnoj apologiji bezumlja i po osjećanju nadređenosti umjetnosti nad životom na drugoj, stihovi Šaptača u groblju posjeduju i mnoštvo neoromantičarskih elemenata“.

Miroslav Jovanović Timotijev crnogorski je pjesnik iz Bara, na književnoj sceni prisutan skoro 40 godina. Objavio je knjige poezije: Plamteće saće, Opet lože oblake, Pustoš još peva. Autopsija senke, Laureat paučine, Večnost i druge čežnje i Šaptač u groblju: nove i izabrane pjesme. Uz to, pisao je i za djecu i objavio zbirke dječije poezije: Svetionik, Kuća na oblaku, Nacrtaj mi petak i Papirne lađe: nove i izabrane pjesme za djecu.
Sa Miroslavom Jovanovićem Timotijevim razgovor vodi Vesna Šoškić.