ENG | MNE

 
Nalazite se ovdje: Naslovna >> Vijesti

Vijesti

17-03-2020

O toalet papiru u vremenu korone: Šta se ranije koristilo

Toaletni papir je jedna od stvari koje se danas uzimaju zdravo za gotovo. I prije nego što smo postali svjesni bitnijih stvari u životu već smo bili naviknuti na uredno korišćenje istog, no jasno nam je da nije uvijek bilo tako.



U poređenju s drevnim vremenima Grka i Rimljana, kada su se nakon "obavljenog posla" koristili zajednički sunđeri za brisanje, može se reći da je toaletni papir, a posebno danas pravi luksuz.

Toaletni papir jedna je od stvari koje u modernom dobu uzimamo zdravo za gotovo, no papirići koji obavljaju prljavi posao u našim su se životima pojavili nedavno. Tek su u šestom vijeku bogati Kinezi počeli koristiti papir u sanitarne svrhe, iako je njegova proizvodnja usavršena stoljećima ranije.

Za vrijeme dinastije Tang, 850. godina nakon nove ere, arapski putnik zabilježio je kako se Kinezi ne brinu o čistoći jer se ne peru vodom, nego tek obrišu papirom nakon obavljanja nužde, dok se zna da je na Bliskom istoku od davnina lijeva ruka služila za čišćenje vodom nakon obavljanja prirodnih potreba, prenosi portal Pun kufer.

Toaletni papir ugledao je svjetlo dana 1596. godine, ali je nakon trista godina prvi put patentiran kao toletni papir u rolni i to u Americi 1891. godine, od strane Seta Vilera.

Dok još nije bilo govora o papiru, drevni Grci koristili su kamenje i glinu, a Rimljani su upotrebljavali nešto nježniji sunđer na štapu ili - vunu. Sunđer na štapu bratski se dijelio, a stajao je u kanti s dobro zasoljenom vodom.

Kod američkih kolonijalista se moglo naići i na malko čudniju metodu brisanja nakon nužde -pomoću klipova kukuruza, što zasiguno zvuči bolno, mada možda i smiješni i trebalo je vremena da to zamijene mekšim novinama koje bi vješali o kuke.


U selima su veliki listovi vinove loze znali poslužiti kad nije bilo ničega drugog u blizini, a ruke bi se oprale u obližnjem potoku.

Prosječan čovjek za jednu nuždu potroši osam do devet listića, ali ukoliko se njime briše nos, skida šminka, čiste ogledala i ostalo, ta brojka se zna popeti na 57 listića dnevno, prenosi srpski Kurir.

Prosečan čovjek godišnje iskoristi oko sto rolni, što je oko 20.000 listića.

U sljedećim danima imajte na umu da nije sve tako crno, te da nas ova situacija u kojoj se svi nalazimo može podsjetiti na osnovne životne principe: Budimo zahvalni na kreativnosti i idejama koje nam se pružaju u danima kada nas najviše humor može i osvježiti.



Izvor: PunKufer/ N.D
Foto: Ilustracija/Profimedia
Reklame