ENG | MNE

 
Nalazite se ovdje: Naslovna >> Vijesti

Vijesti

08-10-2019

Nekoliko činjenica o jeseni koje možda niste znali

Stiglo nam je, za mnoge, najljepše doba godine. Doba čarobnih, pastelnih boja koje smiruju i dokazano utiču, kako na ljude tako i na životinje. Dok neki pate za ljetom i slobodom koju ono pruža mi ćemo Vam u daljem tekstu navesti neke stvari koje možda niste znali o jeseni i o slobodi koju ono donosi.

Za vrijeme jeseni čovjek najbolje spava, zbog nižih temperatura.

Jabuke su prirodan izbjeljivač zuba i mogu spriječiti Alchajmerovu bolest.

Nakon niza vrućih ljetnjih dana lišće na drveću poprima najživlje boje tokom godine.

Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24 sata svake godine, jer Zemljina orbita nije savršena.

Zahlađenje ljudima šalje signale da se zbliže, što jesen stavlja na vrh godišnjih doba za zaljubljivanje.

Aroma pite od bundeva je prirodni afrodizijak.

Nekada su se bundeve preporučivale za uklanjanje pjegica i liječenje zmijskih ujeda.

Prvi dan jeseni je jedan od dva dana u godini kad možete jaje postaviti da samo uspravno stoji.



Sezona aurora

Povrh prekrasnih boja lišća, jesenja ravnodnevnica signalizira još jedan svjetlosni spektakl - onaj sjevernih svjetala, odnosno aurore borealis.
Prema NASA-i, geomagnetske oluje dvostruko se češće u jesen nego u bilo kojem drugom dobu godine, prenosi Live Science.

Životinje reaguju na jesen

Živa bića reaguju na promjenu svjetla koja dolazi s jeseni. Drveće otpušta lišće, a neke životinje se pripremaju za zimski san, odnosno hibernaciju. Jesen kod nekih životinja donosi i vrlo neobične i vidne promijene, pa tako kod sibirskog hrčka testisi narastu do 17 puta, što je jasan signal za razmnožavanje.
Isto tako, sjevernoamerička crnokapa sjenica kreće u mahnito prikupljanje sjemenki pa ih skriva na više mjesta u drveću i na tlu. Istovremeno dio njenog mozga naraste do 30 posto, a taj dio mozga je odgovoran za prostornu orijentaciju i pamćenje.

Jesenji pun Mjesec

Jesen ima i svoj pun Mjesec, koji se još naziva i Žetveni Mjesec. Taj je naziv dobio jer su nekada seljaci znali da koriste svjetlo prvog punog Mjeseca kako bi obavljali žetvu i noću, nakon plodnog ljeta.



Zašto lišće mijenja boju?

Klimatske promjene izazivaju reakciju kod lišća na hladnije temperature i manjak svjetla. Lišće tad prestaje da proizvodi hlorofil (zeleni pigment) koji im pomaže u fotosintezi.

Kako zeleni pigment počinje da nestaje, do izražaja dolaze narandžasti i žuti pigment karotenoida. Žarko crvena boja rezultat je antocijanina, pigmenta kojeg lišće proizvodi u jesen.



Kad pada ravnodnevnica?

Jesenska ravnodnevnica svake godine pada na drugi datum, a najčešći je 22. septembar. Ravnodnevnica zna još da bude i 23. septembra, ali 1931. godine dogodila se i 24. , a razlog tome je što gregorijanski kalendar ne prati savršeno poziciju Zemlje u orbiti oko Sunca.

Zemlji treba 365.25 dana da napravi krug oko Sunca pa je datum jesenje ravnodnevnice malo drugačiji svake godine. Ipak, ravnodnevnica će idući put biti 24. septembra tek daleke 2303. godine.

Izvor: RTCG/RTB
Reklame