07-03-2021
Može li se dva puta preležati kovid?
Ljudi će sigurno s godinama biti zaštićeni posle preležane infekcije koronavirusa ukoliko je inficirana imunokompetentna osoba – osoba koja može da stvori imunološki odgovor.
Foto: Pexels
Nauka pokazuje da je osoba koja je preležala kovid u stvari zaštićena od infekcije istom varijantom virusa.
Virusolog Tanja Jovanović smatra da smo virus dobro upoznali i znamo kako se prenosi, a ono što je dovelo do povećanja broja oboljelih je nepoštovanje mjera.
"Ne postoji odgovornost ni na individualnom, ni na kolektivnom nivou, i sve dok se ovako ponašamo, broj oboljelih će rasti", istakla je Jovanovićeva, gostujući u Beogradskoj hronici.
"Upoznali smo virus korone, on je sekvenciran kompletno, upoznali smo patogenezu virusne bolesti, kako virus može da se širi po organizmu, koji ishodi virusne infekcije mogu da budu, kako da dijagnostikujemo bolest, koji su testovi najbolji za dijagnostiku, a koji za prognozu infekcije, tako da mi i dalje pratimo virus i promjene", kaže profesorka.
Prema njenim riječima, ono što je interesantno za koronavirus, on spada u grupu virusa koji ne mutiraju tako često: dve do tri mutacije mjesečno. To je virus koji ima veliki genom, sastavljen je od 30.000 strukturnih jedinica i među njima se dešavaju dvije do tri promjene u toku mjeseca.
Problem pravi dugotrajna cirkulacija virusa u populaciji
Jovanovićeva ukazuje da problem pravi dugotrajna cirkulacija virusa u populaciji, jer želja virusa je da opstane u sredini, a mi, nepoštovanjem mjera, povećavamo transmisiju virusa.
Zbog toga imamo nove mutacije do akumulacije mutacije i promjena nekih osobina virusa.
"Registrovali smo tri preteća soja virusa, kod nas je od tih pretećih britanski soj, on se promijenio u onoj strukturi koja omogućava virusu da uspešno inficira ćeliju, da uspješno uđe u ćeliju, razmnoži se i oslobodi se iz nje", rekla je ona.
Ishod takve promjene virusa je povećana količina u respiratornim sekretima koji se izlučuju u spoljašnju sredinu i zbog toga je transmisija mnogo veća, prenosi B92.
Što se tiče obolijevanja s jedne strane, i mortaliteta s druge strane, Jovanovićeva podvlači da nije pokazano da mutirani virus utiče na težinu kliničke slike, bolesti, ali lakše se prenosi i zarazniji je.
"Testovi koji se koriste za dijagnozu infekcije i za vakcine nisu pokazali da je smanjena efikasnost vakcina koje su registrovane kod nas", ukazala je Jovanovićeva.
"Za 'Fajzerovu' vakcinu je prilično dobro dokumentovano, za ostale nemamo kompletno obrađene podatke, ali imamo za 'sputnjik' i za kinesku, koje su kod nas registrovane, da efikasnost nije značajno smanjena", rekla je ona.
Znamo sve o virusu, šta je rešenje
Smatra da je rešenje masovna vakcinacija i poštovanje mjera. Apeluje na građane da se poštuju mjere kako bi se uspostavila kontrola nad epidemijom.
Rekla je da je medicinski dio Kriznog štaba doneo neke preporuke za pooštravanje mjera, i da su mjere strože.
"Ali tvrdim: da se poštuju mjere koje su na snazi, sigurno bismo imali mnogo bolju kontrolu nad epidemijom", istakla je ona.
Ko je primio prvu dozu pa se inficirao
Da bi se postigao zaštitni imunitet, potrebno je da osoba primi dvije doze, prva doza pokreće imunološki odgovor, druga doza je potrebna za dobijanje adekvatne količine imuniteta koji bi spriječio infekciju.
Između prve i druge doze moguća je infekcija i to nije iznenađenje, kaže virusolog.
A da li će oboljenje biti blaže, zavisi od imunološkog odgovora i kako pojedinac reaguje na vakcinu.
Dodaje da vakcina ne može da izazove infekciju, ne sadrži živi virus.
Nove studije za neke vakcine, kao što je vakcina "Astra-Zeneke", pokazuju da i prva doza daje visok nivo zaštite, pa se vodi polemika da li je dovoljno dati samo prvu dozu ili sačekati do 12 nedelja da bi se dala druga doza, piše B92.
Dosta je pogrešnih informacija o značaju antitijela
"Pričali smo o tome da se antitijela brzo gube, traju tri do šest mjeseci, to apsolutno nije tačno, antitijela se u toku infekcije sintetišu u dva talasa, u prvom se sintetišu manje kvalitetna antitela, ali predstavljaju prvu liniju odbrane.
Prvi talas je 5–14 dana posle infekcije, zatim počinju da padaju, smanjuje se njihova količina posle četiri mjeseca, to je taj trenutak kada su mnogi istraživači pomislili da će antitijela nestati iz organizma, što je u potpunoj suprotnosti s podacima koje znamo o značaju antitijela", rekla je profesorka.
Međutim, u tom trenutku se dešava nešto drugo: počinje sinteza visokokvalitetnih antitijela, čiji je poluživot toliko dug da nekada može da bude duži od ljudskog vijeka.
"Mi ćemo godinama posle preležane infekcije biti zaštićeni ukoliko je inficirana imunokompetentna osoba – osoba koja može da stvori imunološki odgovor", objasnila je Jovanovićeva.
Za osobe koje su preležale kovid primarno je predloženo da prime vakcinu zbog nejasnoća koje su se javile, nauka pokazuje da je osoba koja je prelažala kovid u stvari zaštićena od infekcije istom varijantom virusa.
Problem može da nastane ako se virus toliko promijeni da može ponovo da inficira osobu koja je preležala infekciju. To je slično kao kod virusa gripa, imamo sezonske epidemije i vjerovatno će i koronavirusne infekcije biti aktuelne i u zimskom periodu, pa ćemo imati sezonske epidemije koronavirusne infekcije.
Da li neke osobe mogu da preleže više puta kovid
"Takvih slučajeva nema dobro dokumentovanih, ima nekih osoba koje su imunokompromitovane ili imaju neke komorbiditete ili neke druge aktuelne infekcije koje su onemogućile razvoj imunološkog odgovora, pričam o globalnim događajima tokom infekcije", rekla je ona.
Profesorka Jovanović kaže da je apsolutno pod znakom pitanja da li osoba koja je imunokompetentna može dva puta da preleži koronu i misli da to nije moguće.
Kada kontrolisati antitijela
Vakcine su pravljene na različitim platformama. Jovanovićeva objašnjava da su "Fajzer" i "sputnjik" vakcine koje stimulišu i sintezu antitijela i aktiviraju neke ćelije imunskog sistema koje su značajne u snažnoj produkciji antitijela.
Prema njenim riječima, antitijela posle primanja takvih vakcina možemo da tražimo dvije do tri nedjelje posle druge doze vakcina.
"Što se tiče kineske vakcine, ona sadrži inaktivisani virus i taj virus stimuliše, prije svega, produkciju antitijela, a manje stimuliše ćelijski imunski odgovor. Za produkciju zaštitnog nivoa antitijela potreban je neki duži vremenski period, tako da preporučujem da se provjere antitijela četiri do šest nedelja posle druge doze", zaključila je Jovanović.
Nauka pokazuje da je osoba koja je preležala kovid u stvari zaštićena od infekcije istom varijantom virusa.
Virusolog Tanja Jovanović smatra da smo virus dobro upoznali i znamo kako se prenosi, a ono što je dovelo do povećanja broja oboljelih je nepoštovanje mjera.
"Ne postoji odgovornost ni na individualnom, ni na kolektivnom nivou, i sve dok se ovako ponašamo, broj oboljelih će rasti", istakla je Jovanovićeva, gostujući u Beogradskoj hronici.
"Upoznali smo virus korone, on je sekvenciran kompletno, upoznali smo patogenezu virusne bolesti, kako virus može da se širi po organizmu, koji ishodi virusne infekcije mogu da budu, kako da dijagnostikujemo bolest, koji su testovi najbolji za dijagnostiku, a koji za prognozu infekcije, tako da mi i dalje pratimo virus i promjene", kaže profesorka.
Prema njenim riječima, ono što je interesantno za koronavirus, on spada u grupu virusa koji ne mutiraju tako često: dve do tri mutacije mjesečno. To je virus koji ima veliki genom, sastavljen je od 30.000 strukturnih jedinica i među njima se dešavaju dvije do tri promjene u toku mjeseca.
Problem pravi dugotrajna cirkulacija virusa u populaciji
Jovanovićeva ukazuje da problem pravi dugotrajna cirkulacija virusa u populaciji, jer želja virusa je da opstane u sredini, a mi, nepoštovanjem mjera, povećavamo transmisiju virusa.
Zbog toga imamo nove mutacije do akumulacije mutacije i promjena nekih osobina virusa.
"Registrovali smo tri preteća soja virusa, kod nas je od tih pretećih britanski soj, on se promijenio u onoj strukturi koja omogućava virusu da uspešno inficira ćeliju, da uspješno uđe u ćeliju, razmnoži se i oslobodi se iz nje", rekla je ona.
Ishod takve promjene virusa je povećana količina u respiratornim sekretima koji se izlučuju u spoljašnju sredinu i zbog toga je transmisija mnogo veća, prenosi B92.
Što se tiče obolijevanja s jedne strane, i mortaliteta s druge strane, Jovanovićeva podvlači da nije pokazano da mutirani virus utiče na težinu kliničke slike, bolesti, ali lakše se prenosi i zarazniji je.
"Testovi koji se koriste za dijagnozu infekcije i za vakcine nisu pokazali da je smanjena efikasnost vakcina koje su registrovane kod nas", ukazala je Jovanovićeva.
"Za 'Fajzerovu' vakcinu je prilično dobro dokumentovano, za ostale nemamo kompletno obrađene podatke, ali imamo za 'sputnjik' i za kinesku, koje su kod nas registrovane, da efikasnost nije značajno smanjena", rekla je ona.
Znamo sve o virusu, šta je rešenje
Smatra da je rešenje masovna vakcinacija i poštovanje mjera. Apeluje na građane da se poštuju mjere kako bi se uspostavila kontrola nad epidemijom.
Rekla je da je medicinski dio Kriznog štaba doneo neke preporuke za pooštravanje mjera, i da su mjere strože.
"Ali tvrdim: da se poštuju mjere koje su na snazi, sigurno bismo imali mnogo bolju kontrolu nad epidemijom", istakla je ona.
Ko je primio prvu dozu pa se inficirao
Da bi se postigao zaštitni imunitet, potrebno je da osoba primi dvije doze, prva doza pokreće imunološki odgovor, druga doza je potrebna za dobijanje adekvatne količine imuniteta koji bi spriječio infekciju.
Između prve i druge doze moguća je infekcija i to nije iznenađenje, kaže virusolog.
A da li će oboljenje biti blaže, zavisi od imunološkog odgovora i kako pojedinac reaguje na vakcinu.
Dodaje da vakcina ne može da izazove infekciju, ne sadrži živi virus.
Nove studije za neke vakcine, kao što je vakcina "Astra-Zeneke", pokazuju da i prva doza daje visok nivo zaštite, pa se vodi polemika da li je dovoljno dati samo prvu dozu ili sačekati do 12 nedelja da bi se dala druga doza, piše B92.
Dosta je pogrešnih informacija o značaju antitijela
"Pričali smo o tome da se antitijela brzo gube, traju tri do šest mjeseci, to apsolutno nije tačno, antitijela se u toku infekcije sintetišu u dva talasa, u prvom se sintetišu manje kvalitetna antitela, ali predstavljaju prvu liniju odbrane.
Prvi talas je 5–14 dana posle infekcije, zatim počinju da padaju, smanjuje se njihova količina posle četiri mjeseca, to je taj trenutak kada su mnogi istraživači pomislili da će antitijela nestati iz organizma, što je u potpunoj suprotnosti s podacima koje znamo o značaju antitijela", rekla je profesorka.
Međutim, u tom trenutku se dešava nešto drugo: počinje sinteza visokokvalitetnih antitijela, čiji je poluživot toliko dug da nekada može da bude duži od ljudskog vijeka.
"Mi ćemo godinama posle preležane infekcije biti zaštićeni ukoliko je inficirana imunokompetentna osoba – osoba koja može da stvori imunološki odgovor", objasnila je Jovanovićeva.
Za osobe koje su preležale kovid primarno je predloženo da prime vakcinu zbog nejasnoća koje su se javile, nauka pokazuje da je osoba koja je prelažala kovid u stvari zaštićena od infekcije istom varijantom virusa.
Problem može da nastane ako se virus toliko promijeni da može ponovo da inficira osobu koja je preležala infekciju. To je slično kao kod virusa gripa, imamo sezonske epidemije i vjerovatno će i koronavirusne infekcije biti aktuelne i u zimskom periodu, pa ćemo imati sezonske epidemije koronavirusne infekcije.
Da li neke osobe mogu da preleže više puta kovid
"Takvih slučajeva nema dobro dokumentovanih, ima nekih osoba koje su imunokompromitovane ili imaju neke komorbiditete ili neke druge aktuelne infekcije koje su onemogućile razvoj imunološkog odgovora, pričam o globalnim događajima tokom infekcije", rekla je ona.
Profesorka Jovanović kaže da je apsolutno pod znakom pitanja da li osoba koja je imunokompetentna može dva puta da preleži koronu i misli da to nije moguće.
Kada kontrolisati antitijela
Vakcine su pravljene na različitim platformama. Jovanovićeva objašnjava da su "Fajzer" i "sputnjik" vakcine koje stimulišu i sintezu antitijela i aktiviraju neke ćelije imunskog sistema koje su značajne u snažnoj produkciji antitijela.
Prema njenim riječima, antitijela posle primanja takvih vakcina možemo da tražimo dvije do tri nedjelje posle druge doze vakcina.
"Što se tiče kineske vakcine, ona sadrži inaktivisani virus i taj virus stimuliše, prije svega, produkciju antitijela, a manje stimuliše ćelijski imunski odgovor. Za produkciju zaštitnog nivoa antitijela potreban je neki duži vremenski period, tako da preporučujem da se provjere antitijela četiri do šest nedelja posle druge doze", zaključila je Jovanović.
Uslovi korištenja | Kontakt | Impressum
1999. - 2024. Minmedia doo Budva. Sva prava pridržana.
Prijatelji sajta: