ENG | MNE

 
Nalazite se ovdje: Naslovna >> Vijesti

Vijesti

20-09-2017

Izložba slika i crteža Miroslava – Mira Šukovića

Izložba slika i crteža Miroslava – Mira Šukovića, biće otvoreno večeras u 20 časova, u Modernoj galeriji u Starom gradu u Budvi.

Kratka biografija

Rođen 1977. god. u Bihaću. Živi i radi u Kolašinu i Podgorici.
Član je udruženja likovnih umjetnika BiH.

Dosadašnje samostalne izložbe:

-Galerija „Tolbius“, izložba slika i crteža, Kolašin 2012.

-Blues Bar, izložba slika i crteža, Podgorica 2012.

-Gradska galerija Kotor, izložba ,,Čovjek”, mart 2014.

-Izložba ,,Kost, kamen, oko”, tvrđava Barutana, Kolašin, avgust 2014.

-Izložba ,,Zatočenici tisine”, Polimski muzej, Berane, septembar 2014.

-Izložba ,,Zatočenici tišine”, kuća Rista Ratkovića, Bijelo Polje, oktobar 2014.

-Galerija „Montenegrina“, Rijeka – Hrvatska, april 2015.

-Izložba slika i crteža
Umjetnička galerija ,,Vitomir Srbljanović”, Pljevlja, april 2015.

-Narodni muzej Labin – Hrvatska, jun 2015.

-Izložba slika i crteža,, Fantom slobode” – Porto Montenegro, Tivat, jun–jul 2015.

-Izložba slika i cteža, galerija ,,Roman Petrović”, Sarajevo BIH, maj 2016.

-Izložba slika i crteža ,,Suze i sveci” – galerija ,,Štab” – Beograd, Srbija, maj 2017

Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama. Dobitnik je nagrade Cetinjskog likovnog salona ,,Trinaesti novembar” 2015. godine.

Dio teksta iz kataloga

„Šukovićevu likovnu poetiku karakteriše sklonost ka subjektivnoj, vizionarskoj interpretaciji veze između čulnog doživljaja unutarnje, često skrivene, mistično tragične ljudske prirode prepune poroka i poriva, prirode izobličenog lica onoga što njegov instinktivni umjetnički duh prepoznaje kao unutarnji sublimat palog, ogrehovljenog čovjeka, uspijevajući da taj splet transformiše u posebnu likovnu formu, u svijet slike sa osobenim, autonomnim estetskim i značenjskim principima univerzalnih umjetničkih vrijednosti. Kao kalemljeno na brojgelovskoj i bošovskoj tradiciji, uključujući ovdje i nešto bližu nam Medijalu, slikarstvo Mira Šukovića nas opominje na moć mračnih, demonskih sila zla koje, u neposrednom procesu koji se odvija tu pred nama, preobražavaju materiju u avetinjski ružne likove šaljući nam duboku etičku poruku koja korespondira sa čuvenom rečenicom velikog Dostojevskog: „Samo će ljepota spasiti svijet“. Na tragu ove ključne opomene, iz tame izranjaju skoro monohromni, deformisani likovi u lelujavoj, nedefinisanoj kompoziciji koju formira crtež utopljen u obris neposredno artikulisan nespokojstvom, tjeskobom i deprimirajućom klimom, te usmjeren ka neonadrealističkom slikarskom iskustvu kod skoro sasvim intuitivnog traženja oblika. Kao da motiv izabira sebe, izabira oblik, liniju i boju, povlađujući slobodi unutarnjih emocija… U pitanju je autentičan izraz, ironično – metaforičnog značenja, spiritualan i složen u ideji i potpun u likovnom dejstvu. Ta Šukovićeva figuralna obličja sa licima na granici groteske predstavljaju metaforički odraz ironične negacije života, osjećanja svijeta kao poprišta tajanstvenih, mračnih, demonskih i opterećujućih sila, sila zla, kao uzroka ljudske patnje, samoće, otuđenosti, stradanja i straha. Samozadovoljne otuđenjem, figure izobličenih lica, najčešće bez individualnih karakteristika, unakažene su mržnjom, licemjerjem i podmuklošću, te emaniraju i iznutra i spolja opštečovječanski krah izazvan stanjem prevare, zlobe i laži. To su prizori permanentnih situacija jednog, na prvi pogled, bezizlaznog stanja, stanja beznađa, izgubljenosti i bespuća. Devijantna, mračna strana boga Janusa skoro da je zaklonila onu drugu, lijepu i plemenitu, te pojam metafizičko simboličnog značenja dobija novu, potresnu, a samim tim i upečatljivu snagu. Snagu koja pokreće i ukazuje na potrebu za promjenom, za buđenjem one davno usnule klice, koja čami i pati jer je zaboravljena, a, takođe, i jer sve manje postoji potreba za njom. I upravo, ova stanja provociraju na otpor, na metamorfozu, alhemijski preobražaj koji nas osvješćuje i dovodi do sebstva, do procesa individuacije, te nagoni da se zapitamo ko smo i koji je smisao našeg postojanja…“

mr Lucija Đurašković
istoričarka umjetnosti

Izložba se može pogledati do 12. oktobra.